Osjetljiviji/a od drugih? Možda si zapravo ono što ovom svijetu nedostaje
U gotovo 15 godina vlastitog osobnog razvoja, tijekom desetaka susreta s različitim stručnjacima – od liječnika zapadne i ajurvedske medicine, psihologa i psihoterapeuta do osteopata i nutricionista – jedna se riječ uvijek ponavljala: osjetljivost. Kad bih je čula, zvučala je poput uvrede. Godinama sam razvijala razne taktike kako bih izbjegla sliku o sebi kao nježnoj i osjetljivoj osobi. Vjerojatno će mi trebati još mnogo vremena da u potpunosti naučim kako živjeti s osjetljivim sustavom, no važan korak bilo je prihvaćanje da jesam osjetljivija od prosjeka, kao i promjena uvjerenja da se ne radi o slabosti nego o vrijednoj osobini.
Kao i sve u znanosti, i osjetljivost možemo promatrati na spektru – od niske do visoke. Pojam visoko osjetljiva osoba (HSP – Highly Sensitive Person) uvela je psihologinja dr. Elaine Aron 1990-ih kako bi opisala ljude s pojačanom senzornom obradom (SPS – Sensory Processing Sensitivity), odnosno većom osjetljivošću na podražaje poput zvuka, pokreta i emocija drugih. Istraživanja sugeriraju da SPS može imati evolucijsku prednost jer povećava svjesnost okoline i mogućnost preživljavanja. Smatra se da 15 do 20 % populacije posjeduje ovu urođenu, biološki uvjetovanu osjetljivost. Mozgovi HSP-ova pokazuju pojačanu aktivaciju u regijama povezanim s percepcijom, empatijom i emocionalnim reakcijama.
HSP osobine vidljive su u djetinjstvu, a Aron je identificirala četiri područja prisutna kod visoko osjetljivih osoba, koja označava akronim DOES:
D – Dubina obrade (Depth of processing)
Ova osobina označava duboko razmišljanje i osjećanje, što može usporiti reakciju jer osoba prvo „pauzira kako bi provjerila“. Ovo je posebno vidljivo kod djece, dok odrasli često razmišljaju o dubokim temama i imaju neuobičajene uvide.
O – Pretjerana pobuđenost (Overarousability)
Kod djece se može pokazati kao izbirljivost, a kod odraslih kao kronični stres i teškoće s promjenama. Zbog intenzivne obrade misli i osjećaja često im treba više sna nego drugima.
E – Emocionalna intenzivnost (Emotional intensity)
Visoko osjetljive osobe lako mogu zaplakati – bilo od tuge, bilo od radosti – te se glasno nasmijati i zbog nečeg suptilnog ili neočekivanog. Izražena im je empatija i snažan osjećaj za pravednost.
S – Senzorna osjetljivost (Sensory sensitivity)
Ova se osobina javlja u djetinjstvu i zadržava kroz život, iako se intenzitet može mijenjati. Buka, okusi, svjetlo ili tama, dodir i mirisi – sve to HSP-ovi doživljavaju intenzivnije. Često primjećuju suptilne promjene u prostoru poput otkucavanja sata ili kapanja slavine.
Iako se visoko osjetljive osobe često uspoređuju s introvertima, Aron ističe da je to zasebna osobina i da je čak 30 % HSP-ova ekstrovertirano. Važno je razlikovati senzornu osjetljivost od poremećaja senzorne obrade (SPD). Osobe sa SPD-om imaju poteškoće u obradi i interpretaciji podražaja jer mozak i tijelo ne reagiraju pravilno. Kod HSP-ova je reakcija pojačana, ali tijelo i živčani sustav podražaje pravilno obrađuju. Iako se visoka osjetljivost češće javlja kod osoba s poremećajima poput ADHD-a ili autizma, važno je naglasiti da HSP nije dijagnoza ni poremećaj, već osobina ličnosti.
Na kvalitetu života visoko osjetljivih osoba snažno utječe obiteljsko i društveno okruženje. Mnogi imaju sklonost migrenama i kroničnim bolovima, a emocionalna osjetljivost povećava rizik od tjeskobe i promjena raspoloženja. Životne prijelazne faze, poput promjene posla ili selidbe, za njih su osobito stresne. Također im je izazovno funkcionirati pod pritiskom, a brzo donošenje odluka im izaziva dodatnu napetost i nelagodu.
Visoka osjetljivost nosi brojne prednosti. HSP-ovci obraćaju pažnju na detalje, što ih čini posebno perceptivnima i pažljivima u svakodnevnim situacijama. Odluke donose promišljeno, vodeći računa o širem kontekstu i posljedicama. Pokazuju duboko razumijevanje prema potrebama i emocijama drugih, zbog čega razvijaju značajne odnose. Kreativnost im je još jedna izražena osobina, kao i istančan osjećaj za ljepotu, bilo da je riječ o umjetnosti, glazbi ili prirodi. Osim toga, osjećaje poput radosti, ljubavi i zahvalnosti proživljavaju intenzivno, što njihovim iskustvima daje posebnu dubinu i bogatstvo.
Nekoliko korisnih pristupa kako njegovati svoju osjetljivost:
Uredi svoj prostor: vodi računa o svjetlu, bojama, zvukovima i osobnim elementima koji ti stvaraju ugodu i donose mir.
Vježbaj granice: nauči reći “ne” i zaštiti svoje vrijeme i energiju.
Biraj odnose: okruži se ljudima koji te razumiju i poštuju tvoju osjetljivost.
Uzmi vrijeme za sebe: nakon intenzivnih društvenih situacija daj si prostora za odmor i oporavak.
Prakticiraj prihvaćanje i prisutnost: svjesno prihvaćanje vlastite prirode bez osude, uz meditaciju ili mindfulness, može znatno umanjiti stres i unutarnje napetosti.
U svijetu koji često cijeni brzinu i otpornost, visoka osjetljivost možda je upravo ono što nam najviše nedostaje. Osjetljivi ljudi donose dubinu, empatiju i pažnju prema suptilnim nijansama koje drugi lako previde. Njihova sposobnost da osjećaju intenzivno i promišljaju temeljito čini ih ključnima za stvaranje suosjećajnijeg društva. Biti osjetljiv ne znači biti slab – to znači biti duboko živ.
Izvori:
